Jučer je u organizaciji slatinskog ogranka Matice hrvatske, a u sklopu programa 28. međunarodnog glazbenog festivala Dani Milka Kelemena održan okrugli stol na temu “Milko Kelemen danas – život njegova opusa”.

U galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja posjetitelje je pozdravila Zorica Varga, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini, koja se tom prigodom osvrnula na ulogu slatinske Matice u organiziranju ove tradicionalne manifestacije.

– Čuvajući identitet naše Slatine, Matica hrvatska njeguje posvećenost prema svojim zavičajnicima, među kojima znakovito mjesto zauzima Milko Kelemen. Već godinama uživamo u programima koji su organizirani u čast našeg slavnog sugrađanina. Slatinski ogranak od samih njegovih početaka pa do danas sudionik je Kelemenovih dana i daje svoj doprinos ovom velikom kulturnom događaju čuvajući spomen na našeg znamenitog zavičajnika, – rekla je Varga.

Raznovrsnost programa odlika je i ovih 28. po redu Kelemenovih dana, nakon niza koncerata klasične i suvremene glazbe, kao i plesnih nastupa, jučerašnji Okrugli stol nastavak je različitih aktivnosti organiziranih u spomen ovome slavnome avangardnom skladatelju.

Mijenjajući teme Okruglog stola, malo po malo upoznajemo Kelemena i tako iz godine u godinu slažemo kamenčiće u mozaik Kelemenova života i djela satkanih od njegovih htijenja, želja, mogućnosti i neizmjerne energije i glazbe koju je iz rodne Slatine pronio čitavim svijetom.

Dodatna garancija uspješnosti ovog festivala ipak su poznavatelji Kelemenova života i djela – moderatorica Okrugloga stola dr. sc. Mirna Sabljar, viša predavačica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku i predsjednik Društva hrvatskih skladatelja, dirigent, skladatelj i glazbeni pedagog Mladen Tarbuk.

Bogato iskustvo i svestranost na području glazbe krase biografije jučerašnjih gostiju koje su prisutnima predstavili profesori hrvatskoga jezika i književnosti – Melita Čmarec i Danijel Vilček, nakon čega su gosti preuzeli glavnu riječ.

– Hvala vam što ste nas pozvali na ovaj značajan festival koji ima svoj ne samo lokalni, ne samo nacionalni, nego i međunarodni karakter. Kada pogledam rezime dosadašnjih održanih festivala, zaista mogu samo čestitati svim organizatorima na vašemu entuzijazmu, trudu, upornosti, i najviše na visokoj kvaliteti koju ste postavili još dok ste bili u suradnji s maestrom Kelemenom te ste ju kasnije u kontinuitetu nastavili razvijati. Svake godine festival je sve bogatiji novim događajima i umjetnicima i zbog toga mi je velika čast da sam ovdje i da danas mogu razgovarati s profesorom Mladenom Tarbukom o nečemu što smo nazvali “prošlost, sadašnjost i budućnost skladanja”, – rekla je Mirna Sabljar.

Mladen Tarbuk pozdravio sve prisutne i izrazio zadovoljstvo što se okupio velik broj sudionika ovog Okruglog stola, što je dokaz da zanimanje za Kelemena i njegovo djelo i dalje živi.

– Milko Kelemen je oporukom ostavio svoje tantijeme Hrvatskom društvu skladatelja, čiji sam ja predsjednik, tako da je briga o Kelemenu na taj način prepuštena i HDS, zbog toga Dani Milka Kelemena nisu tu usamljeni nego postoji i jedno partnerstvo koje se može i dalje razvijati te ima jednu svijetlu budućnost, – izjavio je Mladen Tarbuk.

Bogata Kelemenova umjetnička i avangardna skladateljska djelatnost uvijek je izvirala iz njegove osobnosti i djela, a isticao se svojom širokom naobrazbom koju je stjecao susretima s umjetnicima, političarima i intelektualcima na raznim putovanjima svijetom, kako profesionalno, tako i turistički.

Težnja slobodi i originalnosti nosila ga je iz domovine u svijet globalnih glazbenih lutanja te otkrivanja “nove glazbe”, jer je zbog političkih ideologija hrvatska glazba kasnila desetke godina za novom glazbom Zapada koja se tada razvijala velikom brzinom. Zbog toga je otišao na Zapad, u Njemačku, te se profilirao avangardnom glazbom već potkraj pedesetih godina 20. stoljeća.

Potom se vratio u domovinu kako bi organizirao veliki internacionalni glazbeni festival pod nazivom Muzički biennale Zagreb i to upravo iz straha da će hrvatska glazba strašno zaostajati za svjetskom, a smatrao je kako to nije zaslužila s obzirom na to da su Hrvati izvanredno darovit narod za glazbu. Tim festivalom je želio domaću publiku upoznati s tijekovima “nove glazbe”, a o tome festivalu pisale su europske novine i glazbena kritika. Putem toga festivala smo se mi kao zajednica otvorili svijetu.

Mladen Tarbuk se pred kraj osvrnuo općenito na sadašnjost glazbe i skladanja, te iznio mišljenje kako je glazba zahvaljujući tehnologiji postala lako dostupna, a s obzirom na to kako smo preplavljeni glazbom na svakome koraku, naš um postaje zagušen nečime što je industrijska konfekcija – što niti prenosi nekakav važan sadržaj, niti duhovno nešto znači. Takav odnos prema glazbi današnje civilizacije je samo održavanje raspoloženja. No odnos prema glazbi nije oduvijek bio takav. Ona je nekada imala daleko dublju funkciju, prenosila je poruku čovjeka čovjeku. Tarbuk smatra kako je budućnost glazbe strašna, i to jer čovjek više neće biti potreban kako bi skladao, već će se sve odrađivati računalom.

Klasična glazba je postala dio šoubiznis industrije pa je tako postala i moneta na kojoj se može zaraditi, a čim postoji distribucija glazbe – brojevi postaju važniji od kvalitete. To je najveća opasnost za klasičnu glazbu. Kod klasične glazbe je vrlo važno da ona danas zadrži svoj istraživački duh i želju za promjenom, da bude drukčija, da ispituje, da se ne zadovolji onime što je popularno.

Na glazbenim pedagozima je da njeguju individualnost mladih glazbenika i pronađu one koji će unijeti novu energiju u glazbu. A to je ono što je i Kelemena nosilo jer je bio dosljedan sebi, nije podlijegao trendovima nego je tražio nove izvore inspiracije i obogaćivao sebe kao čovjeka i gradio se kroz svoja putovanja i pisanja kao jedna kompletna osobnost, i zbog toga i dalje imamo o čemu razgovarati i raspravljati svake godine iznova te otkrivati nove spoznaje.

Cilj ovoga Okrugloga stola je bio smjestiti Kelemena u njegovo vrijeme, u prostor u kojemu je djelovao, a bilo je govora i o tome što Kelemen danas nama znači, te koja je njegova budućnost. Pitanje budućnosti je vjerojatno namjerno ostalo visiti u zraku jer ćemo do tih odgovora doći tek u budućnosti.

– Kelemen još uvijek nije dovoljno valoriziran, mi još uvijek nismo svjesni koga smo imali i tek predstoji vrijeme u kojem će se nanovo otkriti on, ne samo kao skladatelj i njegova glazba, nego će se shvatiti što je on značajno ostavio našoj sredini, kako području Slatine, tako i cijele Hrvatske, – zaključio je Tarbuk. (Izvor: www.radioslatina.hr)